Krška Hrvatska je kroz povijest redovito bila prostor iseljavanja kako iz ekonomskih tako i iz političkih razloga. Nažalost, iseljavanje mladog i radno sposobnog stanovništva iz krških krajeva je s vremenom poprimilo i trajna obilježja.
Mladi, svjesni da ostanak na kršu ne nudi mnoge prilike za pronalazak posla, najprije pokušavaju pronaći priliku za ostanak unutar granica vlastite države. Ovakve migracije obično započinju mijenjanjem mjesta stanovanja na razini općine ili županije.

Prema posljednjim izvješćima Državnog zavoda za statistiku samo su u 2018. godini mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenile čak 71 703 osobe, a najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina.

Morbi vitae purus dictum, ultrices tellus in, gravida lectus.

AUTOR

Lidija Nikolac Katić

KATEGORIJA

Istraživanje

OBJAVLJENO

08 Veljače, 2020

PRATITE NAS

@projektkrs

Nikoga neće iznenaditi podatak da najveći broj mladih bolji život traži u urbanim sredinama (najčešće u Zagrebu).

Odgovor zašto je tome tako i zašto mladi napuštaju krška područja u potrazi za boljim životom i nije teško pronaći. Mladi naprosto ne vide perspektivu ostanka na kršu.

Slabi poticaji, visoki troškovi života i loša ili nikakva povezanost javnim prijevozom  s većim središtima samo su neki od razloga zbog kojih mladi odlaze put gradova.

Razmišljaju li mladi o povratku na krš? 

Napustiti vlastitu obitelj i zaputiti se put nepoznatog grada (znajući da se najvjerojatnije neće nikada vratiti) je odluka koja nikome nije lagana, no kada odvagnu prednosti i nedostatke života na kršu obično prevagne odluka o preseljenju.

A ima li nade za ostanak ili povratak mladih u krška područja pitanje je kojem su se u  znanstvenom radu posvetili i magistar geografije Šimun Nejašmić, doc. dr. sc. Petra Radeljak Kaufmann i prof. dr. sc. Aleksandar Lukić, s Geografskog odsjeka  PMF-a u Zagrebu.

O istraživanju

Za potrebe izrade znanstvenog članka je anketirano 490 studenata Sveučilišta u Zagrebu gdje se ispitivala spremnost ispitanika za povratak ili preseljenje u krške krajeve.

Rezultati istraživanja

Istraživanje je pokazalo da većina ispitanih ne vidi perspektivu življenja u manjim sredinama. Također, ispitanici prevladavajuće negativno predviđaju budućnost hrvatskih perifernih krških krajeva.

“Većina studenata ne vide perspektivu u manjim sredinama i ne žele tamo nastaviti život. Ne vide mogućnost profesionalnog ostvarenja u tim krajevima.“  Šimun Nejašmić

Kako motivirati mlade na povratak u krška područja?

Kao gospodarske djelatnosti ključne za revitalizaciju krških sredina mladi najčešće izdvajaju ruralni turizam i ekološku poljoprivredu, a kao najprihvatljivije nositelje razvoja jedinice regionalne samouprave i središnju državnu vlast.

Kako bi se motiviralo mlade na povratak ili ostanak u rodnom kraju važno je za početak stvoriti kvalitetne preduvjete za pokretanje vlastitog posla.

Jedan od preduvjeta je i bolje educiranje mladih o mogućnostima iskorištavanja potpora za kvalitetno upravljanje krškim resursima.

Zaključak

Opseg iseljavanja kojemu danas svjedočimo sve je značajniji te će uz današnje zabrinjavajuće negativne demografske trendove ostaviti ozbiljne posljedice i poremećaje na tržištu rada, destabilizirajući gospodarski, zdravstveni, socijalni, mirovinski i obrazovni sustav u dugoročnom smislu.

Govoriti o važnosti poticanja gospodarskih djelatnosti na krškim područjima od strane države ali i jedinica regionalne samouprave od velikoga je značaja za budućnost mladih i svih nas.

Izvori