Krško je područje izuzetno osjetljivo na ekstremne temperature, a učestalost toplinskih valova s temperaturama koje dosežu i do 40 °C ni tu više nisu iznimke. Iz godine u godinu opožarene površine zauzimaju sve više četvornih kilometara, a intenzitet požara u ljetnim mjesecima rijetko koga ostavlja ravnodušnim.

Morbi vitae purus dictum, ultrices tellus in, gravida lectus.

AUTOR

Jelena Morpurgo

KATEGORIJA

Zaštita krša

OBJAVLJENO

3. veljače 2020.

PRATITE NAS

@projektkrs

S obzirom na klimatske promjene, na području krša najugroženija je jadranska obala. To ne znači da su ostali dijelovi krša zaštićeni od vatrene stihije. Naprotiv, požar se često širi od obale prema unutrašnjosti.

Zastrašujuće posljedice požara u globalnim razmjerima

Kakve mogu biti posljedice požara vrlo je jasno i šokantno dočarano prizorima s područja Australije. Iako se uzrok katastrofi koja je započela 2019. godine pokušavao pripisati raznim teorijama zavjere od kojih je najpopularnija postala ona o chemtrailsima, činjenica je da Australija gori upravo zbog klimatske krize. U posljednjih nekoliko mjeseci u Australiji je u požarima umrlo 32 ljudi, izgorjelo je više od 46 milijuna hektara / 72 000 četvornih kilometara, a 3012 kuće je uništeno. Procjenjuje se da je izginulo više od milijardu životinja, a nekoliko ugroženih vrsta suočeno je s rizikom potpunog izumiranja. U požarima je nestalo preko trećine populacije koala. Osim toga, smrtno je stradao i veliki broj stoke. Kako to često biva, nakon velikih požara na opožarenim se područjima javlja problem poplava što nije zaobišlo ni Australiju. Obilne kiše i oluje s grmljavinom sredinom siječnja pogodile su dijelove istočne obale. Iako je kiša pridonijela gašenju požara, Australija se sada mora suočiti s mogućom degradacijom tla, klizištima i nestajanjem prirodnih staništa za životinje.

Što uzrokuje požarne katastrofe?

U prestižnom časopisu Guardian navedeni su mogući razlozi uzroka požarnih katastrofa. Pojašnjeno je da se radi toplije klime voda slabije zadržava u tlu, a isparavanje se ubrzava i to ne samo sušenjem tla, već i putem listova i cvjetova biljaka. Zbog temperaturnih promjena
produžena je sezona rasta biljaka, a one zato povlače više vode iz zemlje i gube je disanjem.
Zaključeno je da CO 2 djeluje kao “gnojivo” za biljni svijet, povećavajući tako i količinu
zapaljive mase.

Novi žarišni prostori za razvoj požara na kršu

Proteklih godina i kod nas su primijećene neočekivane pojave u biljnom svijetu stoga nije problem zaključiti kako će i ove godine najveći izazov održivog gospodarenja šumskim ekosustavima biti borba protiv šumskih požara. Oni vjerojatno neće zaobići kršku vegetaciju na što će zasigurno utjecati i demografska slika područja krša. Ona je proteklog desetljeća znatno izmijenjena. Sve više stanovnika napušta područje krša, a ekonomska preorijentacija na dohodovno isplativije djelatnosti preostalog stanovništva potisnula je poljodjelstvo i stočarstvo s tih prostora. Mnoge do tad obrađivane i uređivane poljoprivredne površine zapuštene su i njih obrasta šumska vegetacija. Nekadašnje prirodne prepreke za širenje požara poput maslinika, vinograda, voćnjaka, oranica, staza, puteva i sl. postali su novi žarišni prostori pogodni za razvoj požara.

Požar

Kako se zaštititi od požara?

Najbolja zaštita od požara je njegova prevencija te provođenje redovnih protupožarnih mjera.

Kao posebne mjera prevencije, početkom siječnja 2020. godine Vlada RH donijela je Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od  požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2020. godini. Prema riječima potpredsjednika Vlade Davora Božinovića za provedbu Programa aktivnosti 2020. godine osigurana su sredstva u Državnom proračunu za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu u iznosu od 25 milijuna kuna i za Ministarstvo obrane u iznosu od 112,065 milijuna kuna. Programom aktivnosti posebno je naglašena važnost preventivnog djelovanja lokalne samouprave.

Da bi vlasnicima kuća, koji su u neposrednom doticaju sa šumom i drugim raslinjem, život
bio sigurniji, potrebno je:

– probiti putove do svih nepristupačnih šumskih područja kako bi se omogućio lak i brz pristup vatrogasnim vozilima i opremi do požarom ugroženog područja
– pristupne putove graditi dovoljno široko da njima može proći vatrogasno vozilo
– na postojećim pristupnim putovima zbog mogućeg zagušenja reducirati promet (zabraniti parkiranje)
– uključiti lokalni dvadesetčetverosatni nadzor
– ukloniti sve gorive ostatke na šumskom tlu
– rezati niže grane drveća, čime će se spriječiti preskakanje prizemnog požara u krošnje
– saditi raslinje koje će u danim uvjetima pokazivati najmanju gorivost
– uzgajati koze, ovce i druge životinje i divljač koje će „pobrstiti“ raslinje i time ukloniti požarnu opasnost.

Do 1 000 000 eura za ulaganje u šumsku infrastrukturu!

Ulaganjem u izgradnju primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture i rekonstrukciju šumske prometne infrastrukture iz fondova EU-a može se osigurati 100 % prihvatljivih sredstava za projekte od 10 000 do 1 000 000 eura. Odluku o takvom obliku prevencije donijet će šumoposjednici, pravne osobe i tijela državne uprave koje gospodare šumama te jedinice lokalne samouprave. Sredstva za takav oblik ulaganja osigurana su Mjerom M4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu Programa ruralnog razvoja.

Kao što je prethodno naglašeno, u Hrvatskoj je primorska vegetacija krškog područja lakše zapaljiva od vegetacijskih tipova kontinentalnog dijela zemlje. S obzirom na činjenicu da su požari raslinja sve češći, teorija o klimatskim promjenama kao njihovom glavnom uzročniku
potpuno je prihvatljiva. Zato nije prihvatljivo „stajanje skrštenih ruku“ i čekanje stabilnijih vremenskih uvjeta. Šteta je već napravljena. Sada je najvažnije osvijestiti apsolutno sve mogućnosti kojima se može ciljano djelovati na smanjenje opasnosti od požara.

BESPLATNU PROMOCIJU OPG-a NA STRANICI PROJEKT KRŠ OMOGUĆIO JE RURAL DIRECT

Promovirajte i Vi svoje proizvode BESPLATNO na 12 digitalnih kanala uz Rural Direct!

BESPLATNA REGISTRACIJA