Mediteranska prehrana je postala zlatni standard pravilne prehrane, benefiti takve prehrane na zdravlje su poznati i u medicinskim krugovima pa nije ni čudno da je još 2013. ista uvrštena i na popis svjetske nematerijalne baštine.

Istraživanja su pokazala da osobe koje prakticiraju mediteranski tip prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6 % nižu učestalost karcinoma, 9% manju smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti te 13% nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Obzirom da i krška tradicionalna prehrana ima elemente mediteranske prehrane važnost namirnica s krša ne smijemo zanemariti. Pozitivan utjecaj prehrane  proizvodima s krša se ogleda i u dugovječnosti ljudi sa krških prostora io njihovoj otpornosti na vanjske utjecaje.

Kako bismo saznali više o pravilnoj prehrani, sa naglaskom na mediteranski tip prehrane razgovarali smo sa profesorom Vedranom Poljakom sa Sveučilišnog odjela za studije mora.

Morbi vitae purus dictum, ultrices tellus in, gravida lectus.

AUTOR

Jelena Morpurgo

KATEGORIJA

Intervju

OBJAVLJENO

08 Veljače, 2020

PRATITE NAS

@projektkrs

Mediteranska prehrana slovi za jednu od najzdravijih na svijetu. Slažete li se vi s tom tezom i možete li nam reći zašto je ovaj način prehrane u današnje vrijeme čak i u međunarodnim organizacijama za hranu i poljoprivredu postao izuzetno popularan?

Brojne studije govore o pozitivnom učinku mediteranske prehrane na smanjenje rizika od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti kao što su pretilost, šećerna bolest, krvožilne bolesti i razne vrste karcinoma. Pridržavanje principa mediteranske prehrane povezano je sa smanjenim rizikom od metaboličkog sindroma.

Koja su osnovna načela mediteranske prehrane i postoje li nekakva ograničenja?

Pozitivni učinci mediteranske prehrane za zdravlje srčanožilnog sustava nikako nisu rezultat jedne namirnice, već sinergije više vrsta hrane i njezinih komponenata unutar raznovrsne prehrane koja se sastoji od hrane mediteranskog podneblja. Uglavnom od morske ribe i nemasnog mesa, povrća (osobitno zelenog lisnatog povrća), voća, integralnih žitarica, vina, rogača, badema i mediteranskih začina. Tradicionalna mediteranska prehrana povezuje se s nižom prevalencijom pretilosti. Znanstvena istraživanja pokazuju da mediteranska dijeta, tjelesna aktivnost i indeks tjelesne mase (BMI) manji od 25, smanjuju rizik od srčanožilnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Ukoliko postoje ograničenja, može li se mediteranska prehrana smatrati dijetom?

Ograničenja medieranske prehrane se uglavnom odnosi na unos natrija tj. kuhinjske soli do preporučenih 5g osoba/dan, a dieta izvorno na grčkom znači stil života.

Postoje li medicinski dokazi o utjecaju mediteranske prehrane na zdravlje?

Moderni termin mediteranska prehrana počeo se koristiti od sredine 20. stoljeća zahvaljujući rezultatimastudije doktorice Keys „Sedam zemalja” o povezanosti prehrane i rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Može li se pojam mediteranske prehrane proširiti na šire geografsko područje, odnosno uključiti tradicionalnu prehranu koja je karakteristična za krško područje? Koja je razlika između „krške“ i mediteranske prehrane? Gdje se preklapaju, a gdje razilaze?

Krška tradicionalna prehrana ima elemente mediteranske prehrane s većim izvorima životinjskih proteina i masnoća (stočarstvo) u područjima koja su koja su udaljenija od mora i posljedično manji unos plodova mora.

Kako vi zamišljate pojam „krška prehrana“, te što sve spada u „kršku prehranu“?

Dalmatinska krška prehrana bi se mogla podijeliti na mediteransku i zaobalnu prehranu sa svim elementima koje poljodjelstvo tih krajobraza nose u sebi.

Koje su nutritivne vrijednosti koje „krška prehrana“ ima?

Bogatstvo i raznolikost biljnih i životinjskih vrsta se odražava pozitivno na sliku mikro i makronutrijenata „krške „ prehrane.

Postoji li razlika između namirnica s oznakama bio, eko ili organsko?

Ekološki ili organski uzgoj je vrlo sličan tradicionalnom predindustrijskom načinu uzgoja biljne i životinjske hrane ali ima neka zakonodavna ograničenja kojih se treba pridržavati pri označavanju eko proizvoda koji ima dodanu vrijednost u odnosu na industrijsku hranu.

Spadaju li u kršku prehranu namirnice koje su se kod nas relativno nedavno počele uzgajati, poput npr. kvinoje?
Alohtone vrste bez obzira što su se počele uzgajati u određenom biotopu trebaju određeno vrijeme (ponekad i jako dugo) da bi bili prihvaćeni kao dio autohtone prehrane.

Opišite malo Vaše gospodarstvo, čime se bavite i koliko dugo ste već u poljoprivrednoj proizvodnji?

Farma „Planina” osnovana je 2001. godine na području sela Voštana (Grad Trilj) koje se nalazi u srcu planine Kamešnice udaljeno svega 60 kilometara od Splita. U početku smo se bavili uzgojem goveda i ovaca, a u sklopu poljoprivrednog gospodarstva izgradili smo i siranu gdje proizvodimo sireve tradicionalnim tehnologijama našeg kraja.

2015. godine ulazimo u ekološku poljoprivrednu proizvodnju nadziranu od licenciranih kontrolnih tijela strogo usklađenu sa pravilnicima Europske komisije.

Kompletna proizvodnja bazirana je na ekstenzivnom uzgoju (isključivo ispaša) na našim certificiranim ekološkim pašnjacima koji su rasprostranjeni na južnim padinama planine Kamešnice (sela Tijarice, Kamensko, Voštane, Rože i Ruda). Osim govedarstva bavimo se i kozarstvom od čega proizvodimo visokokvalitetno ekološko meso koje plasiramo isključivo na hrvatskom tržištu.

Što vas je potaknulo na bavljenje stočarstvom?

Na bavljenje stočarstvom nas je potakla tradicija i ogromni prirodni potencijal, netaknuta priroda gdje se nalaze naša goveda te ostanak u rodnom kraju.

Koja je razlika između Vašeg proizvoda i onog proizvedenog na drugim farmama? Po čemu su Vaši proizvodi posebni?

Sve životinje držimo isključivo u ekstenzivnom uzgoju na krškim pašnjacima južnih padina planine Kamešnice koji su certificirani ekološki pašnjaci te smo u potpunosti prilagođeni pravilima ekološke proizvodnje Europske komisije koja je intezivno nadzirana od licenciranih kontrolnih tijela te Ministarstva poljoprivrede RH  i veterinarskih službi.

Odlikuje nas i da su to nekad bili stočarski krajevi u kojima nikad ni u najmanjim količinama nisu korištena umjetna gnojiva, pesticidi ili bilo koja druga kemijska sredstva.

Goveda i koze koje cijele godine obitavaju na pašnjacima nadzirane su od strane naših djelatnika i po potrebi veterinara.

U ekstremnim zimskim uvjetima organiziramo nadohranu sijenom koje također proizvodimo na tim našim pašnjacima.

Jedna od najbitnijih odlika ovakve proizvodnje, uz kvalitetu mesa, je da životinje ni najmanjoj mjeri ne obolijevaju, a teljenje i kozlenje se odvija bez ikakvih problema.

Na što ste u Vašoj proizvodnji najviše ponosni?

Kako bi svojim potrošačima osigurali najbolje hrvatske proizvode, strogo slijedimo zakonske propise u proizvodnji i prehrambenoj industriji. Postavili smo i vlastite kriterije kontrole koji se odnose na pažljivo i detaljno analiziranje svakog pojedinog elementa u procesu proizvodnje.

Odgovorno koristimo prirodne resurse koji okružuju našu farmu jer prepoznajemo važnost ekološkog uzgoja.

Naše meso dolazi od životinja koje vrijeme provode na certificiranim ekološkim pašnjacima u južnom podneblju Kamešnice, što bitno utječe na hranjiva svojstva i bogatstvo okusa koje nudimo.

Možete li opisat jedan Vaš radni dan?

Ujutro je organizacija rada na farmama te mesnice, raspored djelatnika te provedba ciljeva planiranih za taj dan. Nakon toga idu ostali dnevni zadaci poput sastanaka s veterinarima, provedba papirologije te posjet farmi i nadgledanje rada svake pojedine farme te mesnice.

Smatrate li da ima budućnosti za stočarstvo na području Dalmacije?

Smatram da ima budućnosti budući da u cetinskom kraju imamo dosta neiskorištenog krša koji trenutno nema svrhu i zjapi prazan te zato imamo sve uvjete za daljnji razvoj i širenje. Radi se o netaknutoj prirodi rijetko posjećenoj od strane čovjeka te je upravo zato ona pogodna za budućnost stočarstva.

Hvala Vam i puno sreće u daljnjem radu!