Pčelarstvo je na području Krša tradicionalna poljoprivredna grana koja ima veliki gospodarski značaj. Područje krške Hrvatske ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja počiva na posebno povoljnim uvjetima za proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda. Posebna prednost krškog područja ističe se u njegovoj bioraznolikosti te očuvanosti prirodnih staništa koje su pravi pčelinji rajski vrt s mnoštvom medonosnih biljaka.

OPG Branović, Novalja

OPG Branović, Novalja

AUTOR

Ante Plazonić

KATEGORIJA

Novosti

OBJAVLJENO

6. lipnja 2020.

PRATITE NAS

@projektkrs

Proizvodnja meda na području krša prisutna je od kada je i čovjeka koji je otimao med pčelama koji su se nastanile u stijenama i među kamenim gromadama. Organizirano pčelarenje vjerojatno su započeli stari Grci, a nastavili su ga Slaveni koji su bili poznati kao iskusni pčelari. Tijekom stoljeća pčelarstvo se razvijalo te postajalo jedna od glavnih prehrambenih djelatnosti na području krša sve do danas.

Jedino što se tijekom vremena nije mijenjalo i što je ostalo osnova pčelarenja je izvorna siva pčela, od koje se razlikuju dva tipa koja su uzrokovana različitim ekostaništima – planinska i mediteranska.

Također, ostali su i glavni pčelinji proizvodi poput meda, peludi, voska, propolisa te matične mliječi koji se upotrebljavaju kao hrana ili dodatak prehrani prvenstveno zbog svojih funkcionalnih svojstava.

OPG Bulat, Pčelarstvo Jurić, OPG Stijepo Radić

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se u 2018. godini proizvelo oko 7440 tona meda. Prema nekim procjenama na području krške Hrvatske se nalazi oko 30 % svih pčelinjih zajednica registriranih u Hrvatskoj, a s obzirom na manji prinos po košnici proizvede se između 1500 do 2000 tona meda. U Hrvatskoj prosječna potrošnja meda po stanovniku iznosi oko 0,5 kg. S ovom smo količinom samodostatni stoga višak meda možemo izvoziti. No cijena meda u Hrvatskoj je puno veća nego u zemljama izvoznicama meda što uzrokuje tržišne nestabilnosti i nemogućnost plasiranja meda na druga tržišta. Usporedbom cijena med s krških područja ostvaruje veću cijenu nego med kontinentalne hrvatske i to za nekakvih desetak kuna po kilogramu.

Pčelarstvo Grbac, Ravna Gora

Pčelarstvo Grbac, Ravna Gora

Glavni problem proizvođača s krša je to što medovi poput onog od kadulje, vrijeska, bagrema, drače nisu prepoznatljivi na tržištu. Također, većina proizvođača med prodaje na kućnom pragu, u različitim pakiranjima i bez kvalitetne prezentacije koja može doprinijeti većoj prepoznatljivosti meda te u konačnici i većoj cijeni. Glavni razlog je veliki broj malih proizvođača ili hobi proizvođača koji imaju do 20 košnica i kojima je proizvodnja meda dopunska djelatnost i dodatan izvor prihoda za kućanstvo.

Osnovna prednosti krškog meda je što se on može definirati i kao ekološki med jer ga pčele proizvode od ljekovitih čistih trava koje rastu u kršu, gdje je sve prirodno i čisto, bez industrije i pesticida.

Na krškom području je sve manje intenzivne poljoprivrede u kojoj se upotrebljava puno pesticida koje štete pčelama. Također, i industrija je više-manje privatizacijom propala što omogućava nesmetan razvoj ekološke proizvodnje meda i pčelinjih proizvod.

Pravi krški ekološki med i ostale pčelinje proizvode s krša možete nabaviti od proizvođača:

  • OPG Dragica Milutin, Jasenice – dalmatinski višecvjetni med

  • OPG Bulat, Vodice – med od kornatske kadulje, med od dalmatinske kadulje, od vrijeska, drače, livade

  • OPG Stijepo Radić, Pelješac – med od vrijeska, propolis kapi, liker od meda s ljutom pelješkom narančom, medica (rakija s medom) i medovina (vino od meda dobiveno fermentacijom meda)

  • OPG Modrić, Obrovac – velebitski cvijet i med, dalmatinsku dracu, med od vrijeska, kadulje, medljikovac i medun od jele sa Plitvica

  • OPG Branović, Novalja – cvjetni med

  • Pčelarstvo Jurić, Kaštela – med od vrijeska, drače, cvjetni, pelud, propolis

  • OPG Vedran Marunica, Hrvace – matična mliječ

  • OPG Maćo Šarlija, Jasenice, cvjetni med, med od kadulje i med velebitskog vrijeska

  • Pčelarstvo Grbac, Ravna Gora – planinski med.

Medonosno bilje krškog područja

Drača (Paliurus spina-christi Mill.) je višegodišnja biljka koja raste na mediteranskom i azijskom tlu. U Hrvatskoj je najčešće susrećemo uz samo obalu Jadranskog mora, te na otocima. Često se koristi kao diuretik ili za liječenje dijareje i reumatizma. Bodljikavi listopadni grm, čiji su cvijetovi sakupljeni u male zlatnožute grozdaste cvatove, smještene u pazušcima listova. Drača ima povoljne antibakterijske učinke, uglavnom na Gram-pozitivne bakterije, a to svojstvo ovisi o količini polifenola koji se mogu naći u ekstraktu biljke. Med od drače je žute ili zatvoreno žute boje i bez mirisa. Okus mu je blag i malo opor. Med
brzo kristalizira u krupne kristale, no to ne ujteče na njegovu kvalitetu. Zbog svojih antibakterijskih i antimikrobnih svojtava preporučuje se za jačanje imuniteta, prevenciju kardiovaskularnih bolesti i snižavanje kolesterola.

OPG Maćo Šarlija
OPG Maćo Šarlija
OPG Stijepo Radić
OPG Stijepo Radić
OPG Modrić
OPG Modrić
Pčelarstvo Jurić
Pčelarstvo Jurić
OPG Vedran Marunica
OPG Vedran Marunica

Ljekovita kadulja ili žalfija (Salvia officinalis L.) je višegodišnji polugrm iz kojeg izraste nekoliko izboja s listovima i cvjetovima. Grančice i listovi su sivo dlakavi. Po 3-6 ljubičastih cvjetova skupljeno je u prividnim pršljenima u vršnom dijelu stabljike. Cvatnja pojedinih grmova traje oko 20 dana.

Počinje cvasti krajem travnja ili početkom svibnja. Prvo cvate kadulja bliže moru, pa se pomiče sve dublje u unutrašnjost i na visine planina, gdje se cvatnja završava oko polovice lipnja. Kadulja je vrlo medovita biljka te je poslije bagrema najvažnija pčelinja paša.

Kadulja najbolje medi kad je toplo vrijeme s dosta vlage u zraku. Poslije njezine cvatnje obično počinje sušno razdoblje, kad pčele miruju. Za to razdoblje treba im ostaviti dovoljno meda u košnici.

Primorski vrijesak ili primorski čubar (Satureja montana L.) višegodišnji je vrlo aromatičan polugrm, visok 10-40 cm. Iz drvenastog dijela svakog proljeća izbijaju guste mladice, a u jesen djelomično propadnu. Listovi su linearno-lancetasti, dugi 1-2 cm, na rubu zavinuti. Po 3-7 bijelih cvjetova čine rahlu metlicu. Cvate u kolovozu i rujnu. Najčešće i najbolje vrijesak medi u onim krajevima gdje najprije počne cvasti. Ako vrijesak jedne godine na određenom području dobro medi, slijedeće će slabo ili nikako.

U mnogim su ruralnim područjima danas mnoge medonosne biljke nestale, osobito samonikle, da bi se njihovo mjesto ustupilo monokulturama. Ljudi su se prestali baviti stočarstvom, pa su prirodne livade i pašnjaci ugroženi prirodnom vegetacijom grmlja i šikara. Pčelinje paše se mogu i „proširiti“ sjetvom medonosnih kultura ili njihovih mješavina, odnosno mogu se bolje iskoristiti. Pri tome se rokom sjetve regulira cvatnja medonosnih biljaka.