Zapuštanje poljoprivrednih površina i svega što se s time može povezati odavno nije novost u Hrvatskoj, ali ni na području krša. Naprotiv. Tamo je situacija alarmantna. Ne samo u smislu očuvanja kulturne baštine nego i prilike za ostvarivanjem dodane vrijednosti od netaknutih resursa koje se ljudima nalaze doslovno ispred nosa.

Morbi vitae purus dictum, ultrices tellus in, gravida lectus.

AUTOR

Jelena Morpurgo

KATEGORIJA

Članak

OBJAVLJENO

17. ožujka 2020.

PRATITE NAS

@projektkrs

Veliki se dio poljoprivrednih površina prestankom obrađivanja polako pretvara u makiju, a na nekim prostorima već se nalaze šume. To označava znatan gubitak poljoprivrednih površina i bioraznolikosti – životinjskog i biljnog svijeta koji je tu nekada bio prisutan. U sklopu poljoprivrednih površina koje se uglavnom odnose na pašnjake u prošlosti su postojale lokve. One su nekada bile jedini izvori za napajanje blaga i navodnjavanje tih površina.

Tijekom godina pretvorene su u staništa mnogih vodozemaca, kukaca i močvarnoga bilja. Promjenom klime i načina života lokvama prijeti uništavanje. Zajedno s njima izumrijet će dio vegetacije i života u vodi. Ali ne samo u vodi već i oko nje. Presušivanjem i zapuštanjem lokvi nestat će svaka mogućnost uzgoja stoke na pašnjacima. Nažalost, nekim lokvama više ta opasnost ne prijeti jer su u tolikoj mjeri devastirane da su gotovo u potpunosti uništene.

Izvor: Gornji Humac, Brač

Opišite malo Vaše gospodarstvo, čime se bavite i koliko dugo ste već u poljoprivrednoj proizvodnji?

Farma „Planina” osnovana je 2001. godine na području sela Voštana (Grad Trilj) koje se nalazi u srcu planine Kamešnice udaljeno svega 60 kilometara od Splita. U početku smo se bavili uzgojem goveda i ovaca, a u sklopu poljoprivrednog gospodarstva izgradili smo i siranu gdje proizvodimo sireve tradicionalnim tehnologijama našeg kraja.

2015. godine ulazimo u ekološku poljoprivrednu proizvodnju nadziranu od licenciranih kontrolnih tijela strogo usklađenu sa pravilnicima Europske komisije.

Kompletna proizvodnja bazirana je na ekstenzivnom uzgoju (isključivo ispaša) na našim certificiranim ekološkim pašnjacima koji su rasprostranjeni na južnim padinama planine Kamešnice (sela Tijarice, Kamensko, Voštane, Rože i Ruda). Osim govedarstva bavimo se i kozarstvom od čega proizvodimo visokokvalitetno ekološko meso koje plasiramo isključivo na hrvatskom tržištu.

Što vas je potaknulo na bavljenje stočarstvom?

Na bavljenje stočarstvom nas je potakla tradicija i ogromni prirodni potencijal, netaknuta priroda gdje se nalaze naša goveda te ostanak u rodnom kraju.

Koja je razlika između Vašeg proizvoda i onog proizvedenog na drugim farmama? Po čemu su Vaši proizvodi posebni?

Sve životinje držimo isključivo u ekstenzivnom uzgoju na krškim pašnjacima južnih padina planine Kamešnice koji su certificirani ekološki pašnjaci te smo u potpunosti prilagođeni pravilima ekološke proizvodnje Europske komisije koja je intezivno nadzirana od licenciranih kontrolnih tijela te Ministarstva poljoprivrede RH  i veterinarskih službi.

Odlikuje nas i da su to nekad bili stočarski krajevi u kojima nikad ni u najmanjim količinama nisu korištena umjetna gnojiva, pesticidi ili bilo koja druga kemijska sredstva.

Goveda i koze koje cijele godine obitavaju na pašnjacima nadzirane su od strane naših djelatnika i po potrebi veterinara.

U ekstremnim zimskim uvjetima organiziramo nadohranu sijenom koje također proizvodimo na tim našim pašnjacima.

Jedna od najbitnijih odlika ovakve proizvodnje, uz kvalitetu mesa, je da životinje ni najmanjoj mjeri ne obolijevaju, a teljenje i kozlenje se odvija bez ikakvih problema.

Na što ste u Vašoj proizvodnji najviše ponosni?

Kako bi svojim potrošačima osigurali najbolje hrvatske proizvode, strogo slijedimo zakonske propise u proizvodnji i prehrambenoj industriji. Postavili smo i vlastite kriterije kontrole koji se odnose na pažljivo i detaljno analiziranje svakog pojedinog elementa u procesu proizvodnje.

Odgovorno koristimo prirodne resurse koji okružuju našu farmu jer prepoznajemo važnost ekološkog uzgoja.

Naše meso dolazi od životinja koje vrijeme provode na certificiranim ekološkim pašnjacima u južnom podneblju Kamešnice, što bitno utječe na hranjiva svojstva i bogatstvo okusa koje nudimo.

Možete li opisat jedan Vaš radni dan?

Ujutro je organizacija rada na farmama te mesnice, raspored djelatnika te provedba ciljeva planiranih za taj dan. Nakon toga idu ostali dnevni zadaci poput sastanaka s veterinarima, provedba papirologije te posjet farmi i nadgledanje rada svake pojedine farme te mesnice.

Smatrate li da ima budućnosti za stočarstvo na području Dalmacije?

Smatram da ima budućnosti budući da u cetinskom kraju imamo dosta neiskorištenog krša koji trenutno nema svrhu i zjapi prazan te zato imamo sve uvjete za daljnji razvoj i širenje. Radi se o netaknutoj prirodi rijetko posjećenoj od strane čovjeka te je upravo zato ona pogodna za budućnost stočarstva.

Hvala Vam i puno sreće u daljnjem radu!